Naziv: |
Arheološko nalazište Gamzigrad - Romuliana |
Opština: |
Zaječar |
Mesto: |
Gamzigrad |
Nadležnost: |
Republički zavod za zaštitu spomenika kulture – Beograd |
Teritorijalno nadležni zavod: |
Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš |
Godina upisa na UNESCO-vu listu svetske baštine: |
2007 |
Broj u centralnom registru: |
AN 40 |
Datum upisa u centralni registar: |
20.12.1983 |
Rešenje/Odluka o proglašenju za NKD: |
Rešenje Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje spomenika kulture NRS br.407/48 od 19.03.1948. godine; Odluka SO Zaječar br.63-1 od 28.06.1978. godine; Odluka SO Zaječar br.011-45 od 06.06.1990. godine. |
Kategorija: |
Nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja |
Vrsta: |
Arheološko nalazište |
Period izgradnje: |
III vek |
Prikaži mapu |
Felix Romuliana, palata podignuta po zamisli imperatora Gaja Valerija Galerija Maksimilijana, pripada posebnoj kategoriji spomenika rimske dvorske arhitekture vezane isključivo za razdoblje tetrarhije. Arheološkim radovima otkriveni su ostaci starijeg i mlađeg utvrđenja. Obe fortifikacije podignute su u vremenskom intervalu od desetak godina. Komunikacijom koja je spajala istočnu i zapadnu kapiju prostor unutar bedema je podeljen na dva dela različite namene. Severnu polovinu obuhvata kompleks carske palate sa malim hramom i monumentalnim žrtvenikom, dok se na južnoj polovini nalaze objekti za javnu upotrebu (veliki hram sa dve kripte pravougaone osnove i terme) i objekti za opsluživanje palate (horeum i jednobrodna građevina sa portikom). Od prve decenije IV do sredine VI veka u nekoliko mahova menjaju se naziv, izgled i osnovna funkcija. Već u drugoj polovini IV veka Romulijana je zapuštena palata, a posle provale Gota i Huna postaje malo vizantijsko naselje koje se pod nazivom Romuliana pominje u spisku mesta obnovljenih u vreme Justinijanove vladavine. Gamzigradski dvorac je poslednji put oživeo kao utvrđeno slovensko naselje XI veka. Sistematska arheološka istraživanja traju od 1953, a na otkrivenim objektima kontinuirano se vrše konzervatorski radovi.
|